Bjelovariana je zavičajna zbirka Narodne knjižnice "Petar Preradović" Bjelovar koja skuplja, obrađuje, čuva, daje na korištenje i prezentira tiskanu ili na drugi način umnoženu građu o zavičaju. Utemeljena je 1975. godine.

Zavičajna zbirka Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica formalno je osnovana  osamdesetih godina prošlog stoljeća i nazvana po latinskom imena Koprivnice: Capronca,  Caproncensis. Kao područje zbirke uzeto je područje tadašnje općine Koprivnica. Uz to, uvažavaju se i povijesne veze s pojedinim podravskim mjestima i gradovima. S vremenom je lokalni karakter zbirke proširen (posebno nakon što je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ dobila status matične županijske knjižnice 1995. godine), ali pretežito područje zbirke Caproncensis i danas je područje grada Koprivnice te općina koje joj gravitiraju. Sadržajno se prikuplja najraznovrsnija građa razvrstana u devet osnovnih skupina: monografske publikacije, serijske publikacije, rukopisi, muzikalije, karte, zvučna građa, slikovna građa (likovni radovi, reprodukcije, portreti, fotografije, razglednice), polupublicirana i efemerna građa (plakati, letci, ulaznice, cjenici...).

Zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci čuva oko 2500 svezaka knjižne i neknjižne građe koja je na bilo koji način vezana i značajna za Vinkovce, vinkovačko područje i Slavoniju.

Zavičajna zbirka "Crisiensia" zauzima posebno mjesto u Gradskoj knjižnici Franjo Marković u Križevcima jer sadrži i vrlo vrijednu staru građu. Ona obuhvaća knjige, brošure, stare razglednice, kataloge, plakate, periodiku, zbirku novinskih izrezaka, muzikalije, grafičke mape, zemljopisne karte, sitni tisak, AV-građu i sl. koje govore o kulturi, povijesti i gospodarstvu Križevaca i potkalničkog kraja u prošlosti i sadašnjosti. Ova zbirka broji oko    3 000 sv. knjiga i ostale građe.

Zavičajni odjel nalazi se na 1. katu desno od ulaza u knjižnicu.  Knjige se iz zbirke ne posuđuju, osim uz odobrenje djelatnika odjela ili uz posebno odobrenje voditeljice knjižnice. Korisnicima je omogućen pristup Zavičajnom odjelu i moguć je istraživački rad u prostorijama odjela.

Radno vrijeme ovog odjela usklađeno je s radnim vremenom ostalih odjela, osim za vrijeme dnevne polusatne pauze koja je istaknuta na vratima i na mrežnoj stranici o radnom vremenu naše knjižnice.

Pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice od 1998. godine djeluje Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj (Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátsku) koja kao kulturno - informativna, multifunkcionalna ustanova osigurava građu i informacije za pripadnike slovačke manjine i služi cijeloj društvenoj zajednici kao centar slovačke kulture i književnosti u našoj zemlji.

 Jedna od najvrjednijih zbirki ove knjižnice zavičajna je zbirka Croslovaciká. U njoj se prikuplja, obrađuje, čuva, predstavlja i daje na korištenje građa koja dokumentira život i postojanje slovačke zajednice u RH te osvješćuje njihovo kuturno, povijesno i javno djelovanje.

Zavičajna zbirka postoji u sklopu Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec (prije “Knjižnice i čitaonice Čakovec”) od 1978. godine, a nazvana je INSULANA prema starorimskom nazivu za Međimurju, koji je glasio “INSULA MURO-DRAVANA”.

Zavičajna zbirka obuhvaća bibliotečni materijal koji se u bilo kom smislu odnosi na zavičaj.
Sadržajni motivi djela prikupljenih u zbirci, nude nam sliku o Međimurju, njegovoj povijesti, prirodi, topografiji, socijalnom stanju, ekonomskoj i političkoj strukturi, kulturnom stvaralaštvu, životu znamenitih ljudi, narodnim običajima. Fond zavičajne zbirke sadržajno obuhvaća publikacije objavljene na teritoriju Međimurja, publikacije autora s područja Međimurja, publikacije drugih autora koji se sadržajno odnose na Međimurje, ostala građa lokalnog karaktera.

Zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Valpovo Iovalliana je zbirka koja je ustanovljena 2012. godine te broji 184 naslova.

Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Krapina, Krapinensia, formirana je 1997. godine kao zasebna zbirka knjižne i neknjižne građe. U njoj se čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje sva vrijedna i relevantna građa koja tematski odnosno, sadržajno obrađuje Krapinu, njenu okolicu i cijelu Krapinsko-zagorsku županiju. Sastoji se od oko 1200 jedinica građe, no u njoj prevladavaju monografske publikacije (knjige), a ponajviše književna ostvarenja hrvatskozagorskih književnika: K. Š. Gjalskoga, S. Košutić, J. Leskovara, R. Jorgovanića, H. Davile, J. Antolića Hromčana, D. Ivančana, V. Matije Bana, M. Svibena, S. Dominića, I. Jembriha, J. Cvrtile, M. Karabina, F. Horvata Kiša, Đ. Toldy Barilar, M. Brindl, M. Lamot, V. Podgajskog, V. Poljanca, V. Prežigala, B. Brezinščaka Bagole i dr.

Značajan dio građe predstavljaju i katalozi izložaba organiziranih u Krapini u organizaciji Galerije Grada Krapine te građa o umjetničkim ostvarenjima i radu zagorskih stvaralaca (J. Seissela, E. Tomaševića, Z. Drempetića Hrčića, R. Labaša, J. Labaša, M. Hanžić Drempetić Smolić i dr.) građa o sakralnoj umjetničkoj baštini (freskama, oltarima, orguljama i dr.), notna građa Festivala kajkavskih popevki i dr.

Najvrednija građa datira iz 18. stoljeća : rječnik Andrije Jambrešića iz 1742. „ Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica, et Hungarica locuples…” , knjige Hilariona Gašparotija „Czvet szveteh, ali Sivlenye, y chini szvetczev, koteri vu nassem horvatczkem, iliti slovenszkem orszagu z-vekssum pobosnosztjum, y z-prodekum ... postujusze : i na nass szlovenszki jezik ” tiskane u Beču, zatim „Sveti evangeliumi na vsze nedelye y szvetke czeloga leta za potrebnozt szlavne horvatzke Biskupie zagrebechke z-dvemi pridavkmi na konczu poztavlyenemi“, tiskani u Zagrebu 1778. godine.

Zavičajna zbirka Mursiana okuplja knjižničnu građu od značaja za grad Osijek: građu objavljenu u Osijeku (s posebnim naglaskom na građu izdanu do 1945. godine), građu čiji su autori rođeni u Osijeku, jedno vrijeme živjeli ili su svojim radom doprinijeli njegovom razvoju) te građu o Osijeku i Osječanima izdanu bilo gdje u svijetu. Zbirka broji 5.376 jedinica knjižne građe (stanje na dan 31.12. 2015.).

Zavičajna zbirka Possegana osnovana je 1985. godine. Ova zbirka kontinuirano čuva i daje na korištenje u okviru Knjižnice građu vezanu uz zavičaj. Zbirka ima preko 1600 svezaka knjiga vezanih uz grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju, znamenite osobe povezane sa zavičajem, zbirku periodike, tiskovni materijal, elektroničku građu, kartografsku građu, filmsku građu, grafičke mape, slike, glazbenu građu. Najveću vrijednost čine originalni primjerci knjiga Antuna Kanižlića, Miroslava Kraljevića, ostavština Ivše Bošnjaka Dragovačkog, ostavština Zlate Kolarić-Kišur, Knjižnica Julija Kempfa, Knjižnica Franje Cirakija, rukopisi znamenitih Požežana i djela drugih pisaca koji su vezani uz Požegu.

Zavičajna zbirka Ragusina sadrži oko 12.049 svezaka tiskanih knjiga, 378 naslova periodike i sitni tisak.

Knjige iz ove zbirke se nalaze u čitaonici Znanstvene knjižnice na drugom katu palače Kaboga u Gradu. Mogu se koristiti samo u prostorima čitaonice.

Periodika Ragusine nalazi se u posebnoj prostoriji, ali se također koristi u prostoru čitaonice. Ova zbirka sadrži sve dubrovačke novine i časopise od 1848. godine do danas. Među najtraženijim naslovima su Crvena Hrvatska, Narodna svijest, Karnevalski listovi, Dubrovački vjesnik te Dubrovački list.

Zavičajnu zbirku Salonitanu Gradske knjižnice Solin čine: monografske i serijske publikacije te audiovizualna i efemerna građa vezana za grad Solin, Solinjane i solinske teme. Dio zbirke je i nakladnički niz Digitalizirana zavičajna zbirka Salonitana pokrenut 2009. godine koji sadrži deset digitaliziranih publikacija, uglavnom stare i rijetke građe.

U Zavičajnoj zbirci Sibenicensia pohranjena je građa koja se odnosi na Šibenik i njegovo područje (bilo da je sadržajem, autorstvom ili mjestom izdanja vezana za Šibenik): monografije, serijske publikacije, rukopisna građa, audiovizualna građa, planovi mjesta i zemljovidi, slikovna građa (likovni radovi, reprodukcije, portreti, fotografije, razglednice), polupublicirana građa (znanstvene i stručne polupublikacije, društveno-političke publikacije, tj. materijali sa sjednica i sl., programi i izvještaji o radu poduzeća) i efemerna građa (plakati, leci, ulaznice i sl.).
 

Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Marka Marulića utemeljena je 2002. godine sa svrhom prikupljanja i čuvanja pisane baštine, kulturnog i umjetničkog nasljeđa, lokalnog govora, tradicije i običaja Splićana.

Od 2008. godine djeluje u sklopu Središnjeg odjela Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i raspolaže s 6000 jedinica građe koja se može koristiti samo unutar knjižnice.
Građa sadržajno obuhvaća teme o nastanku Splita, njegovim prirodnim osobinama, geografskim obilježjima, demografskim i gospodarskim promjenama, povijesnom i kulturnom razvoju kao i različitim vidovima suvremenog života.

Najvećim dijelom sadrži knjige, zbornike, brošure, zatim zavičajne časopise, dnevne novine, rukopise, planove grada, fotografije, razglednice, kataloge s izložbi, pozivnice, glazbene i video zapise, a u novije doba i informatičku građu. Neprekidno se dopunjava novim naslovima zavičajne tematike kao i djelima suvremenih splitskih autora, pisanih na lokalnoj splitskoj čakavštini.

Zavičajna zbirka “Warasdiniensia” popunjavana je građom koja se odnosi na širi zavičaj i ljude koji su uz njega vezani rođenjem ili djelovanjem. Uz knjige, novine i časopise, zbirku čine prospekti, plakati, pozivnice, razglednice, fotografije, katalozi..., ali i isječci iz novina te obrađeni članci iz monografskih i serijskih publikacija. Uz tiskanu građu sve se više nabavlja i zavičajna AV građa.

Zagrabiensia je specijalna zbirka o gradu Zagrebu kao i  zavičajna zbirka njegovih stanovnika. Objedinjuje knjige, rukopise, nacrte i planove grada, stare razglednice i fotografije, sitni tisak te građu na novim medijima i predstavlja riznicu dokumenata koji svjedoče o svim aspektima povijesti i kulture hrvatske metropole.

Današnji fond zbirke čini oko 13500 jedinica knjižne građe, preko 2500 starih razglednica i fotografija grada Zagreba, nekoliko vrijednih foto-albuma, 300 portretnih fotografija iz zagrebačkih foto-ateliera 19. stoljeća i iz prve polovice 20., 50 povelja zagrebačkih građanskih društava, tridesetak grafičkih mapa te oko 2000 jedinica sitnog tiska raspoređenih u tematske mape.

Građa zbirke Zagrabiensia zaštićena je i ne posuđuje se, ali se može dobiti na uvid u zbirci ili se čitati u studijskoj čitaonici Gradske knjižnice. Korisnik može zatražiti konkretnu jedinicu građe iz zbirke ili naručiti tematsko pretraživanje.

Preko portala i projekta Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština - Zagreb na pragu modernog doba omogućen je mrežni pristup odabranim primjercima građe. Digitalna zbirka dopunjuje se novim jedinicama građe.

U Zavičajnoj zbirci "Tenen" pohranjena je građa koja se odnosi na Knin i njegovo područje (bilo da je sadržajem, autorstvom ili mjestom izdanja vezana za Knin): omeđene publikacije, monografije, serijske publikacije, rukopisna građa, audiovizualna građa, planovi mjesta i zemljovidi, slikovna građa (likovni radovi, reprodukcije, portreti, fotografije, razglednice), polupublicirana građa (znanstvene i stručne polupublikacije, društveno-političke publikacije tj. materijali sa sjednica i sl., programi i izvještaji o radu poduzeća) i efemerna građa (plakati, leci, ulaznice i sl.). Građa je zaštićena i nije za posudbu izvan Knjižnice, nego se koristi u prostoriji Zavičajne zbirke ili u Studijskoj čitaonici.

Zbirke osiguravaju trajno očuvanje lokalnog identiteta. Zbirke sadrže vrijednu i kvalitetnu građu, a posebna je pažnja posvećena sitnom tisku, tj. kompletiranju fonda razglednica Brodskog Posavlja.

Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Zaprešić posebna je zbirka u kojoj se sakuplja, obrađuje, čuva i daje na korištenje sva knjižna i neknjižna građa koja s različitih aspekata govori o životu i razvoju grada Zaprešića i zaprešićkoga kraja (općina Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Luka, Bistra i Jakovlje) te djela autora koji su rođeni, žive ili su živjeli u Zaprešiću i zaprešićkome kraju.
 

Zavičajna zbirka je posebna zbirka koja skuplja, obrađuje, smješta, čuva i daje na korištenje tiskanu ili na neki drugi način prezentiranu građu o zavičaju bez obzira gdje je izdana, građu koju su stvorili ljudi koji su na bilo koji način vezani za zadani kraj ili pak građu koja je izdana ili tiskana na zadanom području. U zbirci se nalaze monografije, serijske publikacije, članci u časopisima (Slobodna Dalmacija – samo ono što se odnosi na grad Hvar od 1999 i ovaj se dio zbirke digitalizira), planovi mjesta, geografske karte, likovni radovi, reprodukcije, fotografije, razglednice, VHS, filmovi, audio materijali, polupublikacije (razni radovi, školski listovi), efemerna građa.

Zbirka još nema svoje ime.

Knjige su upisane u inventarnu knjigu, a zatim uvedene u bazu podataka kao i sve ostale knjige, bez posebne oznake pripadanja zavičajnoj zbirci. Jedina oznaka različitosti je plava naljepnica na hrbatu

Zbirka je skučeno smještena u doniranom antiknom ormaru(donacija Balogh) po prezimenu autora.

Zavičajna zbirka je posebna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Pula koja na jednom mjestu okuplja svu vrstu građe koja se svojim sadržajem odnosi na područje Istre s posebnim naglaskom na Pulu i okolicu. Sustavno je organizirana od preseljenja Knjižnice u novi prostor (2004.), no građa se prikupljala od samih početaka djelovanja Knjižnice (1957.). Zbirka ima iznimnu vrijednost i značaj jer pruža uvid u kulturni, društveni, politički i gospodarski život lokalne zajednice i cijele regije nudeći bogate izvore znanja iz svih oblasti znanja i stvaralaštva. Uvid u građu omogućuje stjecanje znanja o kulturi, povijesti, tradiciji i običajima vezanih uz Istru, o djelovanju i radu značajnih osoba, umjetničkom stvaralaštvu te drugim specifičnostima kulturno-povijesnog naslijeđa istarskog zavičaja. Prikupljaju se rijetka i stara izdanja te sva recentna izdanja.

Zavičajna zbirka prikuplja svu knjižnu i neknjižnu građu koja se u bilo kojem smislu odnosi na zavičaj, odnosno:
publikacije objavljene na području Samobora i okolice;
publikacije građana Samobora i okolice izdane bilo gdje u svijetu, sve što je publicirano o Samoboru i o građanima Samobora bilo gdje u svijetu.

Svim korisnicima je omogućen uvid u zavičajnu građu uz prisutnost knjižničarke, a njeno pregledavanje omogućuje stjecanje znanja o kulturi, povijesti, tradiciji, o djelovanju i radu značajnih osoba, umjetničkom stvaralaštvu, te drugim specifičnostima kulturno-povijesnog naslijeđa zavičaja.

Zavičajna zbirka prikuplja, obrađuje i daje na korištenje svu knjižnu i neknjižnu građu koja se odnosi na Našičane, Našice i našički kraj (bivša općina Našice) bez obzira gdje je izdana, građu koju su stvorili autori koji su na bilo koji način vezani za našički kraj i građu koja je izdana ili tiskana na našičkom području.

Zbirka svojim sadržajem pruža uvid u cjelokupni život lokalne zajednice:  povijest, društvo, kulturu, gospodarstvo, politiku, znamenite osobe, umjetničko stvaralaštvo, tradiciju, običaje i prirodnu baštinu.

U Zbirci se građa sustavno prikuplja i obrađuje od 1978., obuhvaćeno je cijelo područje županije, iako je odabir uvjetovan vrstom građe, tradicijskom povezanošću određenog mjesta s gradom Siskom, te prije svega dostupnošću građe. Omeđene publikacije prikupljaju se s područja cijele županije dok se ostala građa prikuplja samo s područja Grada Siska i njegove okolice.

Zbirku čine sve vrste građe, bez obzira na medij, čiji se sadržaj odnosi na grad Sisak, tiskana je u Sisku, autori su rođeni ili su životom i radom vezani uz Sisak, te građa o djelatnosti Knjižnice.

Zavičajna zbirka Narodne knjižnice u Dugopolju sadrži ukupno 54 jedinice građe, najvećim dijelom knjižne. Sva je građa relativno nova, jer je starija značajna građa s našeg područja rijetka i teško dostupna. Ističemo prvi svezak Zbornika radova općine Dugopolje, monografiju Dugopolje, kao dobru osnovu za upoznavanje općine Dugopolje i naselja Dugopolje, Koprivno, Kotlenice i Liska.

Zavičajna zbirka Narodne knjižnice u Supetru ima zadatak sakupiti sve što je napisano o otoku Braču. To je zbirka knjiga, separata, monografija, kataloga, spisa, zbornika i drugih djela koja su na bilo koji način vezana za Brač.

Zavičajna zbirka Narodne knjižnice Vrbovec predstavlja dragocjenu zbirku jer je u njoj pohranjena konvencionalna i nekonvencionalna građa koja predstavlja izvore za mnogostruka proučavanja materijalne i duhovne kulture zavičaja koji obuhvaća područje grada Vrbovca i pet okolnih općina: Dubrave, Gradeca, Farkaševca, Preseke i Rakovca. Najznačajniji dio fonda Zavičajne zbirke čine djela Marije Jurić Zagorke koja je 1873. g. rođena u selu Negovcu nedaleko Vrbovca (118 svezaka romana) te Štefe Iskre Kršnjavi, pjesnikinje i prevoditeljice rođenu 1869. god. u Vrbovcu.

Zavičajna zbirka Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa obuhvaća knjižničnu građu čiji je sadržaj vezan za Općinu Jelsa i otok Hvar te nudi sliku o povijesti, prirodi, topografiji, gospodarskom razvoju, socijalnom stanju, ekonomskoj i političkoj strukturi, kulturnom stvaralaštvu, životu znamenitih ljudi i narodnim običajima ovog područja.

Zavičajni odjel sustavno prikuplja obrađuje i daje na korištenje tiskanu ili na drugim medijima zabilježenu građu koja je sadržajno, autorski ili provenijencijom vezana za područje Karlovca i Karlovačke županije: knjige, časopise, novine, sitni tisak, audio-vizualnu građu i digitalne zapise s ciljem da trajno osigura izvore za proučavanje materijalne i duhovne kulture zavičaja.