Zavičajna zbirka Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica formalno je osnovana osamdesetih godina prošlog stoljeća i nazvana po latinskom imena Koprivnice: Capronca, Caproncensis. Kao područje zbirke uzeto je područje tadašnje općine Koprivnica. Uz to, uvažavaju se i povijesne veze s pojedinim podravskim mjestima i gradovima. S vremenom je lokalni karakter zbirke proširen (posebno nakon što je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ dobila status matične županijske knjižnice 1995. godine), ali pretežito područje zbirke Caproncensis i danas je područje grada Koprivnice te općina koje joj gravitiraju. Sadržajno se prikuplja najraznovrsnija građa razvrstana u devet osnovnih skupina: monografske publikacije, serijske publikacije, rukopisi, muzikalije, karte, zvučna građa, slikovna građa (likovni radovi, reprodukcije, portreti, fotografije, razglednice), polupublicirana i efemerna građa (plakati, letci, ulaznice, cjenici...).
Monografije su najbrojnija građa unutar zbirke – 2.893 jedinica, dok ostale građe fond sadrži 541 jedinicu (podatak 31.12.2015. Monografska građa zavičajne zbirke u potpunosti je obrađena i informacije o njoj dostupne su online u elektroničkom katalogu Knjižnice. Dio zbirke su djela Frana Galovića, rodom iz Peteranca kraj Koprivnice, Antuna Nemčića Gostovinskog koji je živio i radio u Koprivnici, djela komediografa Đure Estera, Mihovila Pavleka Miškine, Đure Sudete. .. Privredne, zemljopisne i kulturne teme predmet su bogatog autorskog i izdavačkog djelovanja dr. Dragutina Feletara. Prirodni svijet Podravine i Hrvatske obrađen je u brojnim djelima dr. Radovana Kranjčeva. Niz bi se mogao nastaviti imenima kao što su Stjepan Brodarić, Petar Berke, Pavao Vuk Pavlović, Milivoj Solar, Božena Loborec, Božica Jelušić, Pajo Kanižaj, Maja Gjerek, Mladen Pavković, Mirjana Matiša, Božidar Prosenjak, Hrvoje Petrić, Zorko Marković i mnogim drugima koji su svojim djelima zadužili koprivnički kraj. Važan dio Zavičajne zbirke su izdanja koprivničkog tiskara između dva svjetska rata Vinka Vošickog, kao i izdanja „Šarenog dućana“ iz Koprivnice. Novina i časopisa koji su izdani na području koje pokriva zavičajna zbirka i koji govore o zavičaju u zbirci je 83 naslova Spomenimo listove Glas Podravine, Podravski list, Regional, Podravka i zbornike Podravski, Hlebinski, Virovski...
Zbirka posjeduje i vrijednu rukopisnu građu, iz ostavštine dr. Leandera Brozovića,
utemeljitelja Muzeja grada Koprivnice i kolekcionara - npr. ljekarušu Colligirte probate Mittel vor allerrlen Krankheiten der Pferden iz prve polovine 19. stoljeća, te rukopise koprivničke književnice Božene Loborec.
Slikovna građa sadrži vrijednu zbirku starih razglednica koja je dostupna i online. Brojni likovni stvaratelji zastupljeni su u zavičajnoj zbirci svojim monografijama, likovnim mapama i katalozima izložbi, kao što su velikani naivnog slikarstva i nadaleko poznate „hlebinske škole“ Ivan i Josip Generalić, Ivan Lacković Croata, Mirko Virius, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj, Krsto Hegedušić, Josip Turković ... Od akademskih umjetnika likovnom građom su zastupljeni Zlatko Kauzlarić Atač, Ivan Obsieger, Fedor Malančec, a likovnim mapama Darko Bakliža, Željko Mucko, Roman Baričević, Sunčanica Tuk te svjetski poznati karikaturist Ivana Haramija-Hans.
više informacija: https://library.foi.hr/m3/kz1.asp?B=20&rbr=900&gdje=&upit=F