Brodensia je projekt digitalizacije knjiga i ostale građe pohranjene u Zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice Slavonski Brod.
Projekt Delmata provodi se u Gradskoj knjižnici Zadar od 2009. godine. Nastao je kao plod dugogodišnje suradnje s maestrom Ljubom Stipišićem Delmatom (1938.-2011.), hrvatskim melografom, aranžerom, skladateljem i dirigentom. Njegov bogati opus od iznimnog je muzikološkog i kulturološkog značaja te predstavlja važan dio hrvatske glazbene baštine, posebno za gradnju i očuvanje identiteta južne Hrvatske.
Digitalizirana baština Zavičajne zbirke "Possegana" okuplja na jednom mjestu digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke građe pohranjene u zbirkama i odjelima Gradske knjižnice i čitaonice Požega.
Digitalizacija starih šibenskih novina i časopisa učinila je jedan od najvažnijih izvora za poznavanje i proučavanje lokalne povijesti u prvoj polovici 20. st. dostupnim istraživačima (povjesničarima, sociolozima, etnolozima...), ali i svima onima koje zanima prošlost šibenskoga kraja. Trenutno je dostupno osam časopisa i trideset tri novine, uz kratak opis svake od njih (vrijeme izlaženja, vlasnik, urednik, tiskara, političko usmjerenje itd.).
Digitalizirana zagrebačka baština okuplja na mrežnom mjestu Knjižnica grada Zagreba digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke građe.
Javno dostupne digitalne reprodukcije knjiga i slikovnica, fotografija i razglednica, partitura i zvučnih zapisa, časopisa i rukopisa i dr. mogu se pregledavati prema vrsti građe, po zbirkama ili putem virtualnih izložbi u kontekstu teme.
Digitalizirana zavičajna zbirka Salonitana sadrži deset digitaliziranih jedinica stare i rijetke građe.
Gradska knjižnica Đurđevac provela je projekt digitalizacije novina „Podravec“ (1991. – 1992.), „Đurđevački vjesnik“ (1952. – 1969.) i „Novi Podravac“ (1953).
Digitalna knjižnica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek sadrži vrijednu i rijetku građu našega kraja pohranjenu u Zavičajnoj zbirci GISKO. Cilj je predstaviti dio vrijedne zbirke, osiguranje njezinoga korištenje putem interneta te uključivanje digitalnih reprodukcija kulturno-povijesne baštine u obrazovne procese.
Osim pojedinačno digitaliziranih jedinica, digitalna zbirka obuhvaća dva projekta financirana od Ministarstva kulture: Književna baština Rudolfa F. Magjera (2014. godine) i Drava i Osijek kroz stoljeća : digitalizacija grafičke zbirke GISKO (2015. godina).
U 2015. godini digitalizirana je i novinska arhivska građa ratnih brojeva Glasa Slavonije objavljenih u studenom 1991. godine.
U zbirci Digitalna knjižnica nalaze se podzbirke Digitalizirana karlovačka baština (Tri siela narodne čitaonice karlovačke (obrazovno – povjestna crta uz svjetlopisne slike na prvoj izložbi trojedne kraljevine izložena 1864.), Upisna knjiga posjetilaca Ilirske čitaonice u karlovcu i knjiga Hinka Krapeka "Grad Karlovac i njegova okolica) te Digitalizirani karlovački tisak koja obuhvaća članke iz časopisa Svjetlo o Domovinskom ratu i digitalizirani Karlovački tjednik.
Kroz projekt Digitalna povijest Pakraca digitalizirani su i predstavljeni najvažniji i najzanimljiviji materijali vezani uz zavičajnu pakračku povijest.
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci sustavno radi na izgradnji Digitalne zbirke od 2008. godine. Zbirka se svake godine obogaćuje novim naslovima časopisa i knjiga koje su od velikog značenja za lokalnu zajednicu, odnosno Vinkovce i Vukovarsko-srijemsku županiju. Knjižnica nastoji digitalizirati sadržaje iz Zavičajne zbirke Cibaliana koje korisnici svakodnevno koriste.
Gradska knjižnica Kaštela započela je projekt digitalizacije izabranih naslova iz Zavičajne zbirke koja će sadržavati izbor najznačajnijih djela iz fonda knjižnice. Cilj projekta je omogućiti mrežnu dostupnost zavičajne građe
Zbirka Samoborskih novina digitalna je zbirka Gradske knjižnice Samobor čijih se nekoliko godina može slobodno pretraživati i pregledavati (1950-1971). Preuzimanje i korištenje kopija nije dozvoljeno bez pismene dozvole Gradske knjižnice Samobor.
Projekt Fran Galović Online nastao je u okviru projekta Digitalizacija zavičajne kulturne baštine, koji od 2007. provodi Knjižnica i čitaonica «Fran Galović» Koprivnica, te projekta digitalizacije Hrvatska kulturna baština, koji provodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Cilj projekta je upoznati javnost s osobom i djelom Frana Galovića, književnika hrvatske moderne, korištenjem najsuvremenije informacijsko-komunikacijske tehnologije i postupaka digitalizacije u svrhu najšire dostupnosti i zaštite tiskane građe.
Najveće je djelo Ivana Belostenca dvojezično-dvoknjižni rječnik Gazophylacium, seu latino-illyiricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi; druga knjiga rječnika ima naslov Gazophylacium illyrico-latinum), a djelo je ostalo nedovršeno. Sastoji se od dva dijela - prvi je latinsko-hrvatski i sadrži oko 40.000 latinskih natuknica s mnogo više hrvatskih objašnjenja, a drugi, hrvatsko-latinski ima oko 25.000 riječi. Prva knjiga tj. latinsko-hrvatski rječnik ima 1.288 stranica, dok je hrvatsko-latinski rječnik kao druga knjiga imao 650 stranica i to je jedan od najvećih hrvatskih rječnika s oko 2.000 stranica. Izim po bogatstvu riječi Gazofilacij je važan i po tronarječnoj kajkavsko - čakavsko - štokavskoj jezičnoj koncepciji karakterističnoj za pripadnike Ozaljskog književnog kruga na starohrvatskom Frankopanskom standardu. Rječnik su dovršili i za tisak priredili pavlini Jerolim Orlović i Andrija Mužar, a objavljen je u Zagrebu 1740. Najviše popisanih riječi potječe iz Hrvatskog Zagorja, Istre, Dalmacije i Slavonije tj. iz svih glavnih hrvatskih područja.
Projekt Digitalizacija Književne baštine Rudolfa Franjina Magjera započeo je 2014. godine kao zaseban projekt koji povodi Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek.
Digitalna zbirka „Koprivnička kulturna baština“ objedinjava projekte digitalizacije Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica i suradnika od 2007. godine.
U okviru projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe, koji je 2007. godine pokrenulo Ministarstvo kulture RH u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Hrvatskim državnim arhivom te Muzejskim dokumentacijskim centrom, Gradska knjižnica Marka Marulića 2009. je godine započela s digitalizacijom građe Zavičajne zbirke Spalatina.
S ciljem postizanja što veće dostupnosti, ali i zaštite vrijedne građe koju Gradska knjižnica posjeduje, izgrađen je SVeVID, digitalna knjižnica koja okuplja digitalizirane i digitalno rođene objekte prema stručnoj procjeni i izboru knjižničara Gradske knjižnice Rijeka (koja kao matična narodna knjižnica za Primorsko-goransku županiju ima obvezu izgradnje zavičajne zbirke).
Kratica dolazi od imena projekta digitalizacije korčulanske kulturne baštine Virtualna Korčula, utemeljenoga u 2017. godini u suradnji korčulanske gradske knjižnice i Arhivskog sabirnog centra Korčula – Lastovo, a pridružuje mu se i Gradski muzej Korčula.
Gradska knjižnica i čitaonica Pula započela je 2009. godine projekt digitalizacije zavičajne knjižnične građe u vlasništvu Knjižnice s ciljem osiguravanja dostupnosti i zaštite građe te pružanja pristupa i informacija o zavičajnom kulturnom nasljeđu najširoj javnosti. U Mjesecu hrvatske knjige 2010. završena je prva planirana faza projekta, rezultati su prezentirani na ovom portalu koji se kontinuirano ažurira i popunjava novim digitaliziranim sadržajima.
Digitalizirana zbirka Gradske knjižnice i čitaonice "Metel Ožegović" okuplja građu koja se nalazi u Zavičajnoj zbirci.