Koordinator projekta

Ivana Faletar Horvatić, e-pošta: ivana.faletar@kgz.hr

Koordinatorica projekta 2023. – Marijana Rogić Bochetti
Koordinator projekta 2015. - 2023. - Jagoda Ille
Koordinator projekta do listopada 2015. godine: Zdenka Sviben

Trajanje pilot-projekta
Tijekom 2004. godine

Trajanje projekta
2005. -2016.

Obrazloženje projekta
Cilj je pilot-projekta 2004. godine bio istražiti mogućnosti uvođenja/unapređenja referentnih online usluga u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije omogućio je narodnim knjižnicama uvođenje online usluga koje su, donekle, razvijene u specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Njihova iskustva ne mogu se direktno prenijeti u narodne knjižnice zbog specifičnosti korisnika. Narodne knjižnice, naime, nemaju usko definirane ciljane skupine korisnika. Online knjižnične usluge u narodnim knjižnicama moraju pomoći korisnicima (stvarnim članovima knjižnica kao i svima onima koji imaju pristup internetu) u pronalaženju i selekciji informacijskih izvora. Definicija referentnih online usluga narodnih knjižnica proširena je definicija tradicionalnih referentnih usluga, s naglaskom na podršku svim građanima u pronalaženju kvalitetnih izvora informacija na internetu.

U pilot - projektu sudjelovalo je petnaest narodnih knjižnica s dvadeset djelatnika. Sve troškove pilot – projekta snosile su narodne knjižnice.

Nakon iskustava stečenih tijekom prve godine postojanja usluge, prišlo se edukaciji novih djelatnika i proširenju usluge te je kroz uslugu do kraja 2015. godine prošlo više od 130 diplomiranih knjižničara iz 20 narodnih knjižnica u Hrvatskoj.
U 2015. godini proveden je redizajn korisničkog i administracijskog sučelja sukladno standardima responzivnog weba, a u 2016. godini planirano je daljnje uvođenje djelatnika narodnih knjižnica u projekt iz knjižnica koje su već u konzorciju te većih narodnih knjižnica koje pokažu interes. 

Dokumenti na kojima se temeljilo uvođenje ovakve usluge:

Public sector Information: a key resourcefor Europe - Green Paper on public sector Information in the Information society (1998) Europske komisije u kojem je preporučeno da usluge bazirane na webu u osnovi moraju sadržavati informacijske usluge, komunikacijske usluge i transakcijske usluge.

IFLA -in/UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (1995)

"Narodna knjižnica kao mjesni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje, neovisno odlučivanje i kulturni razvitak pojedinca i društvenih skupina. ... Narodna je knjižnica mjesno obavijesno središte, koje svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija..."

NARODNA knjžinica : IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za razvoj službi i usluga (2001)

"Glavne su djelatnosti narodne knjižnice pružanje usluga i osiguravanje građe na različitim medijima kako bi zadovoljila obrazovne i informacijske potrebe te potrebe za osobnim razvojem, uključujući i razonodu i potrebe vezane uz slobodno vrijeme, kako pojedinaca i grupa. Također imaju važnu ulogu u izgrađivanju demokratskog društva, omogućavajući pojedincu pristup širokom i raznolikom spektru znanja, ideja i mišljenja. ... Sve veći opseg dostupnih informacija kao i neprestane tehnološke promjene koje su temeljito utjecale na pristup informacijama znatno su utjecali na rad narodnih knjižnica i njihovih službi. Informacije su vrlo važne za razvoj pojedinca i društva, a informacijske tehnologije pružaju znatnu moć onima koji im mogu pristupiti i služiti se njima. Usprkos njihovu ubrzanom rastu većini svjetskog stanovništva nisu dostupne, a jaz između informacijski bogatih i informacijski siromašnih neprestano se povećava. Važna je uloga narodne knjižnice u premošćivanju tog jaza osiguravanjem slobodnog pristupa Internetu, ali i pristupa informacijama u njihovim tradicionalnim oblicima. Narodne knjižnice trebaju prepoznati i iskoristiti mogućnosti koje pruža postojeći razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na taj način imaju priliku postati elektronički prilaz informacijskom svijetu....

Uloga narodne knjižnice postaje posrednička, ona postaje elektronički prilaz digitalnim informacijama i pomaže građanima da premoste "digitalni jaz" koji ih dijeli od bolje budućnosti". Uloga knjižničara sve više postaje uloga "informacijskog navigatora" koji osigurava da korisnik dobije pravu i pouzdanu informaciju...."

Hrvatska u 21. stoljeću: Informacijska i komunikacijska tehnologija (2002)

Preporuka 4

"Pristup i sudjelovanje građana u informacijskom društvu
Omogućiti svim građanima pristup i sudjelovanje u informacijskom društvu, razvijajući informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji, s brigom za mlade, građane s posebnim potrebama, starije građane i građane slabijeg imovinskog stanja ...

Aktivnosti

...Omogućiti pristup informacijskim uslugama s javnih pristupnih točaka u školama, knjižnicama i središtima lokalnih zajednica..."

Hrvatska u 21. stoljeću: Kultura (2002)

"Kulturna politika - Knjižnice
Knjižnični prostor nije samo mjesto protoka informacija u kojem novi mediji i tehnički oblici nepovratno zamjenjuju stare, nego i mjesto integracije starih i novih sustava, načina komuniciranja pa i vrsta međuljudskih kontakata ... dostupnost informacija i znanja korisnicima knjižnica opće je dobro i dio međunarodnog standarda informiranja i slobode izražavanja, UNESCO-vih deklaracija kao i Ustava Republike Hrvatske, ali ujedno i bitan preduvijet razvoja znanosti, obrazovanja, kulture, gospodarstva, odnosno svekolikog društvenog razvoja.

... Zadaci

6 . Osigurati ne samo dostupnost fondova hrvatskih knjižnica i drugih knjižnica u svijetu, nego i pristup knjigama i publikacijama, uključujući digitalizirane odnosno virtualne fondove.
10. Razvijati nove zadaće knjižnica sukladno novim mogućnostima nove informacijske tehnologije i novom informacijskom okruženju (cyberspace)."

Sadržaj usluga
Na mrežnim stranicama narodnih knjižnica u sklopu pilot-projekta "Pitajte knjižničare" osiguravaju se dvije vrste usluga:

• Informacijske usluge s "dodanom vrijednošću", koje podrazumijevaju stvaranje baze podataka anotiranih i klasificiranih odabranih kvalitetnih izvora informacija. Knjižničari, informacijski specijalisti, na ovaj način pomažu svim korisnicima u bržem dolaženju do vrijednih i provjerenih izvora informacija na internetu.
• Komunikacijske usluge "Pitajte knjižničare", koje su posredništvo između korisnika i izvora informacija. Korisnici koji ne pronađu odgovore na svoje upite u odabranim izvorima, imaju pristup preko web obrasca do knjižničara koji u roku od 48 sati, u skladu s Pravilima o pružanju usluga, odgovaraju korisniku na upit, odnosno pružaju pomoć u pronalaženju relevantnih odgovora. Usluga je dakle zamišljena i kao referentna ali i kao edukacijska. Sastavni je dio ove usluge i organizirana baza/arhiva odgovora na upite korisnika.

Organizacijska shema
Svaka knjižnica uključena u projekt osigurava najmanje jednog diplomiranog knjižničara koji će dio radnog vremena raditi kao "online informator".

Tehnička podrška

Korisnički dio
Na web stranicama projekta postavljen je web obrazac za postavljanje upita. Svaka knjižnica uključena u projekt na svoje web stranice postavlja link prema web stranicama projekta. Na stranicama projekta osim mogućnosti postavljanja upita postoji i mogućnost pregledavanja i pretraživanja baze Odgovorenih pitanja (arhiva) i Baze linkova. Odgovorena pitanja moguće je pretraživati po područjima, ključnim riječima ili u punom tekstu

Administracijski dio
Svi korisnički upiti spremaju se u bazu podataka. Knjižničari informatori pristupaju bazi preko web stranica projekta. Ispunjavanjem obrasca za odgovor, odgovor se automatski šalje korisniku na e-mail i istovremeno sjeda u bazu Odgovorenih pitanja (arhiva).

Web adresa: http://www.knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare
Hosting web stranica od listopada 2007. S.H.O.P. CENTAR d.o.o
Tehnologija: PHP/MySQL

Edukacija
Provodi se stalna dopunska edukacija diplomiranih knjižničara - informatora koji rade na realizaciji projekta. Edukacija se vrši prisustvovanjem seminarima i radionicama kao i metodom učenja na daljinu.

Seminari i radionice obuhvaćaju sljedeće teme:
mrežni izvori u knjižnicama; kriteriji za odabir digitalnih izvora; vrednovanje odabranih izvora (kriteriji, mjerila, metodologija); vrednovanje tematskih kazala i elektroničkih knjižničnih zbirki; vrednovanje službi za ocjenjivanje sadržaja na WWW-u; konzorciji i nacionalni licencni ugovori; baze podataka, FTP arhivi, često postavljana pitanja (FAQ); elektroničke serijske publikacije; sličnosti i razlike između tiskanih i elektroničkih proizvoda; online časopisi / časopisi s cjelovitim tekstom; definicija, objašnjenje i opis online baza podataka (bibliografskih i s cjelovitim tekstom), sadržaji baza podataka, metajezici za pretraživanje i pronalaženje, pretraživanje - opća načela, troškovi, prednosti i nedostaci.

Troškovi projekta:
Godine 2004. knjižnice su same financirale pilot-projekt. Od 2005. godine projekt financiraju u jednakim iznosima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, a dio troškova snose i same knjižnice uključene u projekt.

Sve knjižnice uključene u projekt ulažu radno vrijeme svojih djelatnika koji će raditi  rade na realizaciji projekta i opremu.

Evaluacija projekta
Svakih šest mjeseci vrši se evaluacija rezultata i funkcioniranja usluge. U evaluaciji se posebna pozornost pridaje vrstama upita, ali i ostalim elementima (zastupljenim u web obrascu za postavljanje upita) koji pomažu u definiranju razvoja usluge.