Nacionalni parkovi
 |
Nacionalni park Brijuni (hrv., engl.) Mrežne stranice Nacionalnog parka Brijuni sadrže pored općih podataka o geografskom položaju otočja, informacije o povijesnoj i kulturnoj baštini, turističkoj ponudi, kalendaru događanja, klimi, flori i fauni, podmorju i dr. |
|
|
Nacionalni park Kornati (hrv.) Nacionalni park "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 185 km obalne crte. Kopneni dio parka čini tek manje od jedne četvrtine ukupne površine, ostalo je morski ekosustav. Ovo je područje 1980. proglašeno nacionalnim parkom. Mrežne stranice, pored brojnih fotografija, nude kartu područja, popis otoka i otočića parka, informacije o prirodnoj i kulturnoj baštini parka, legislativu, pravila ponašanja te turističke informacije |
|
|
Nacionalni park Krka (hrv., engl., njem., tal.) Nacionalni park "Krka" proglašen je 1985. godine i sedmi je nacionalni park Hrvatske. Smješten je na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 111 km2 uz tok Krke (koja izvire u podnožju Dinare kraj Knina): dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. Na mrežnim stranicama može se naći mnoštvo informacija o flori i fauni parka, kulturnoj i prirodnoj baštini, mogućnostima razgledavanja parka, turističkoj ponudi, a data su i pravila ponašanja u parku |
|
|
Nacionalni park Mljet (hrv., engl.) Nacionalni park "Mljet" zauzima sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava u Jadranu. Nacionalni park "Mljet" proglašen je područjem posebne namjene zbog jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogate ortografije okolnih brda i kraških polja, sustava slanih jezera što predstavljaju jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan u svjetskim razmjerima i tipičnim kraškim podzemnim staništima: polušpiljama, špiljama i jamama. Mrežne stranice donose brojne fotografije kao i informacije o ovom jedinstvenom otoku |
|
|
Nacionalni park Paklenica (hrv., engl.) Na prostoru južnog Velebita, površinom od 95 četvornih kilometara uz obalu Jadranskog mora smješten je Nacionalni park Paklenica. Prostor je zbog najrazličitijih prirodno-znanstvenih, estetskih i drugih raznolikosti već 1949. godine proglašen nacionalnim parkom. Mrežne stranice nude brojne informacije o geološkim osobitostima parka, njegovom biljnom i životinjskom svijetu, turističkoj ponudi, mogućnostima za alpiniste i dr. |
|
|
Nacionalni park Plitvička jezera (hrv., engl., njem.) Mrežne stranice Nacionalnog parka Plitvička jezera daju brojne informacije o parku: od samog zakona o proglašenju nacionalnog parka, preko zemljopisnog položaja i značenja jezera u eko sustavu šireg područja, klimatskim prilikama, flori i fauni, do informacija o turističkoj ponudi |
|
|
Nacionalni park Risnjak (hrv.) Nacionalni park Risnjak nalazi se u Gorskom kotaru, desetak kilometara udaljen od Jadranskog mora. Masiv planine Risnjak (1528 m), s oko 32 km², proglašen je 1953. godine zbog svojih osobitosti nacionalnim parkom. Mrežne stranice daju brojne informacije o flori i fauni parka, turističkoj ponudi, planinarstvu i dr. |
|
|
Nacionalni park Sjeverni Velebit (hrv., engl., njem.) Velebit, najveća hrvatska planina, pripada dinarskom sustavu. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok zahvaćajući tri hrvatske regije: Liku, Dalmaciju i Hrvatsko primorje. Ukupna dužina Velebita je oko 145 km a dijeli se na sjeverni, srednji, južni i jugoistočni dio. Takva podjela se temelji na njegovim prirodnim obilježjima - zemljopisnim i reljefnim. Sjeverni je dio zbog svojih osobitosti proglašen naacionalnim parkom. Mrežne stranice donose brojne informacije o parku, njegovom biljnom i životinjskom svijetu, objektima posebne zaštite, planinarstvu i speleologiji |
|