Iz povijesti knjižnice
Povijest ozaljske knjižnice datira od 1960. godine kada je osnovana zajedno s Pučkim učilistem. U samim začecima njezinog djelovanja osnivani su i ogranci u Kamanju, Vrhovcu, Bubnjarcima... na poticaj i uz pomoć tamošnjih prosvjetnih djelatnika koji su bili svjesni da su škola i knjižnica nerazdvojno povezani s ciljem okupljanja i obrazovanja ljudi svih dobi i zanimanja. Ogranci se tijekom godina gase, ali knjižnica u Ozlju nastavlja svoj rad zahvaljujući prvenstveno trudu svojih djelatnika i pomoći Grada i Ministarstva kulture. Od 1981. godine smještena je u prostoru Staroga grada Ozlja. Iako s velikim prekidima, Grad Ozalj ima bogatu kulturnu i knjižničarsku tradiciju. Na ovim su prostorima postojale bogate knjižnice obitelji Zrinski, samostanska knjižnica pavlina i knjižnica Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja, koje nažalost nisu sačuvane. Prilikom proslave 400-te obljetnice rođenja znamenite ličnosti ozaljskoga jezično- književnog kruga Ivana Belostenca, prvog priora pavlinskog samostana u Sveticama, jezikoslovca, zananstvenika i književnika, tvorca znamenitog Gazophylaciuma, odlučeno je nazvati knjižnicu njegovim imenom. Tako ona od 1995. godine djeluje pod imenom Knjižnica Ivana Belostenca.
Knjižnica Ivana Belostenca smještena je u novim prostorima na adresi Kolodvorska cesta 1a, u samom srcu grada Ozlja. Knjižnica se rasprostire na 250 m² i opremljena je novim namještajem. U tijeku je i izrada projekta proširenja knjižnice na dodatnih 70 m².
Usluge i programi: posudba knjiga, čitanje dnevnog tiska, korištenje interneta, korištenje svih drugih programa u knjižnici (čitaonice i likovne radionice), pružanje informacija iz najrazličitijih područja znanosti i ljudske djelatnosti.
Korisnicima su na raspolaganju 3 naslova novina i 5 naslova časopisa.
Knjižnica je važno mjesto kulturnih i društvenih događanja u Gradu Ozlju (izložbe, predstavljanje knjiga, susreti s književnicima, javne tribine, predavanja...)